Grgur počasni član

Lidija "Vatreno srce"

PINKLECOV STUDIO

In order to view this object you need Flash Player 9+ support!

Get Adobe Flash player

In order to view this object you need Flash Player 9+ support!

Get Adobe Flash player

Zlatna grana

Kako postati član

Ne morate biti Međimurec da bi bili naš član, dovoljno je da volite Međimurje.

Uzmite pristupnicu ispunite je i pošaljine na adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili predajte osobno "Pinklecu" kojeg poznajete.

O Međimurju

Na krajnjem sjeveru Hrvatske, između Mure i Drave, na zelenim brežuljcima i bogatim ravnicama smjestilo se malo Međimurje. Istovremeno jednostavno i raskošno, svojom je posebnošću oduvijek oduševljavalo te se s ponosom naziva „Cvjetnjak Hrvatske“.

Plus hosting - banner

Nezadovoljni mađarskom upravom, mještani su u noći s drugog na treći studeni 1918. protjerali općinsku vlast i proglasili Goričan republikom (Gorčanska republika). Međimurje je 1918. pripadalo Austro-Ugarskoj Monarhiji, i to njenu ugarskom dijelu. Goričanska republika je malo poznati događaj ili, kako ga neki nazivaju, fenomena u hrvatskoj povijesti.

Nezadovoljni mađarskom upravom, gladni i ogorčeni mještani, u studenom te godine protjerali su općinsku vlast i proglasili Goričan samostalnom republikom raskinuvši sve veze s ondašnjim državnim sustavom.

U trenutku kada su se carstva rušila i netragom nestajala, mali i obični čovjek Goričana sanjao je o slobodi, samostalnosti i boljim socijalnim prilikama u novom društvenom uređenju – republici.

Hrvatski sabor u Zagrebu 29. listopada 1918. proglasio je samostalnu državu Slovenaca, Hrvata i Srba, koja nastaje na prostoru Austro-Ugarske Monarhije.

Kao sjeverna granica prema Ugarskoj određena je rijeka Drava, što je izazvalo bijes Međimuraca koji su time ostali izvan Hrvatske. Mještani su upali u općinske prostorije, uništili sliku cara i kralja, i otjerali službenike i trgovce koji su upomoć pozvali vojsku.

U pucnjavi je ubijen 19-godišnji Franjo Tisaj, mještani su organizirali narodnu stražu i proglasili republiku, koja je postojala samo nekoliko tjedana. U krvi je ugašena 16. studenog, a živote su uz Tisaja, izgubili i Vid Gašparić, Đuro Horvat, Đuro Beti i Tomo Lukovnjak, kojima je 1978. usred sela podignuta spomen-ploča.

Ž.T.

In memoran

Napustila nas je naša
Mirjana Došen.
Njezine riješi trajno će ostati u našim srcima i na našim mrežnim stranicama.

Vole te tvoji „PINKLECI“!

Mirjana Došen

Mirjana Došen je bila naša članica od 02. kolovoza 2016. godine, a kao profesorica je ostavila je neizbrisiv trag u srcima mnogih učenika te utjecala na mnoge generacije koje su se upravo zahvaljujući njoj odlučile za studij jezika i nastavnički poziv. Nakon umirovljenja ostala je posvećena svojim brojnim interesima, osobito fotografiji koja je bila njezina strast. Tako je i od učlanjenja u Društvo „PINKLEC“ dijelila svoja djela i istraživanja preko mrežnih stranica ( LINK )

Počivala u miru!

Tvoji „Pinkleci“

Donatori
Plus hosting - banner
 
/