Grgur počasni član

Lidija "Vatreno srce"

PINKLECOV STUDIO

In order to view this object you need Flash Player 9+ support!

Get Adobe Flash player

In order to view this object you need Flash Player 9+ support!

Get Adobe Flash player

Zlatna grana

Kako postati član

Ne morate biti Međimurec da bi bili naš član, dovoljno je da volite Međimurje.

Uzmite pristupnicu ispunite je i pošaljine na adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili predajte osobno "Pinklecu" kojeg poznajete.

O Međimurju

Na krajnjem sjeveru Hrvatske, između Mure i Drave, na zelenim brežuljcima i bogatim ravnicama smjestilo se malo Međimurje. Istovremeno jednostavno i raskošno, svojom je posebnošću oduvijek oduševljavalo te se s ponosom naziva „Cvjetnjak Hrvatske“.

Plus hosting - banner

Karlovačko Zavičajno društvo Međimuraca Pinklec bilo je ovog vikenda na izletu u Međimurju u sklopu projekta “Na putu dr. Rudolfa Steinera”, a pravu edukaciju o najekološkijoj proizvodnji hrane dobili su u Centru dr. Rudolf Steiner u Donjem Kraljevcu, rodnom mjestu tog znanstvenika svjetskog glasa.

Studijsko su im putovanje omogućili karlovačke komunalne tvrtke Zelenilo i Vodovod i kanalizacija, a gosti su im bili predstavnici Lokalne akcijske grupe (LAG) Valis Colapis, zainteresirani za principe proizvodnje hrane po Steinerovom učenju, temeljem kojih se može steći najprestižniji certifikat Demeter, jači od bilo kojeg od 200-tinjak postojećih certifikata ekološke proizvodnje hrane.

Predsjednik Leader mreže Hrvatske Milan Medić, ujedno i direktor LAG-a rekao je za ulogu Centra Rudolf Steiner da je važna jer da nam je važan program biodinamičke proizvodnje za spas Zemlje i prehranu čovječanstva, te da smatra da je upravo takva proizvodnja jamstvo opstanka.

Ravnateljica Centra Dijana Posavec kaže da je ovo kako sada proizvodimo hranu već prošlost, budućnost će biti sukladna Zelenom planu Europske unije koji nalaže da se upotreba pesticida treba prepoloviti do 2030., smanjiti za 20 posto upotreba umjetnog gnojiva, jer se tlo mora oporaviti. A to znači da će OPG-ovi koji će tako proizvoditi dobivati više poticaja, rekla je Posavec i citirala Jadranku Boban Pejić koja je rekla da je sigurna da će se jednoga dana smatrati barbarskim činom današnje poljoprivredne prakse koje uništavaju tlo dokidaju bioraznolikost i dovode u pitanje održivost prehrambenog sustava. A Posavec je k tome dodala: “da ljudi uskoro neće moći shvatiti kako je bilo moguće da smo mi danas koristili otrove u proizvodnji hrane koju jedemo”.

Ustvrdila je k tome da biodinamička poljoprivredna proizvodnja pokazuje da postoje načini i recepti za bolje, te su pokusi koje je proveo Fakultet agro biotehničkih znanosti iz Osijeku pokazali “da se u par mjeseci na oglednim poljima tretiranim biodinamičkim preparatima polje dobro oporavljalo, da se broj nemitoza utrostručio, sa oko 100 došao na iznad 300”.

Ali nije samo Slovenija u problemu, sve poznate marke poput beličkog krumpira, varaždinskog ili ogulinskog zelja imaju isti problem, stalno ista kultura, uz stalno ista konvencionalna sredstva “zašite”, rezultiralo je i mrtvim tlom i zagađenjem podzemnih voda, te se govori da nam kiselo i jalovo tlo može dati još samo 60 žetvi, ako se nastavi jednaka eksploatacija.

Biodinamika je sustav ekološke poljoprivrede sa zdravim i živim tlom, pa je Centar s nekoliko županija potpisao sporazume o suradnji, da bi se sufinanciralo certificiranje i prelazak na takvu proizvodnju, sve uz korištenje sedam biodinamičkih preparata, najvažniji su preparati 500 (gnoj iz roga) i 501, zatim je važno da se poštuje i plodored i vrijeme sjetve. Sve po sjetvenim priručnicima, koji se tiskaju novi za svaku godinu. Naravno, važno je i dobro sjeme. U Međimurju će po 27. puta naredne veljače biti razmjena biodinamičkog sjemenja starih sorti. Postoje čuvari sjemenja koji svoje sjeme i šalju zainteresiranima poštom.

Uz sve to važno je Steinerovo razlikovanje biljaka na četiri vrste, biljke korijena, lista, ploda i cvijeta, a ovisno o kojoj je vrsti riječ s njima se radi u točno određenim razdoblju, bilo da se sade, okopavaju, presađuju ili beru.

Postoje i principi biodinamičkog pčelarenja, primjeri su također u Sloveniji, da se ne bi dogodilo da se biljke moraju oprašivati kistićima u dronovima bumbarama, kao u Japanu gdje su oprašivači nestali.

Drugi se preparati koriste za proizvodnju komposta, a rade se od koprive, stolisnika, kamilice, hrastove kore i maslačka. Tu je o preparat valerijane za zaštitu od umjerenih mrazeva, preparat od preslice štiti od gljivica i slično.

Što se plodoreda tiče saznali smo da se u Gradišću u Austriji poljoprivrednici specijalizirani za jednu vrstu bilja mijenjaju za zemlju, da bi se ispoštovao plodored proizvođač kukuruza daje svije zemljište od 100 hektara onome koji proizvodi npr., heljdu, pa se tako tlo odmori od monokulture.

U Hrvatskoj je u konvencionalnoj proizvodnji dozvoljeno za upotrebu 1.350 različitih kemijskih sredstava u proizvodnje hrane, pesticidi, hormoni, antibiotici i drugo. U ekološkoj je proizvodnji dozvoljeno 50-tak različitih dodataka, a u biodinamičkoj samo 13 dodataka.

Mora se priznati da je u svijetu stagnacija korištenja pesticida, te i kod nas ima dobrih promjena, te će se npr. zainteresirani vinari o tim standardima proizvodnje moći informirati od poznatih stručnjaka i proizvođača iz Slovenije 10. prosinca u Zagrebu, na prvoj izložbi ekoloških i biodinamičkih vina i maslinovih ulja. Naredne će godine za maslinova ulja biti velika izložba u Istri.

UN dokumenti preciziraju da smo u posljednjih 50 godina izgubili 70 posto humusa, da su tla žedna, kisela i jalova, te da će do 2050. godine, ako dosegnemo populaciju od devet milijardi ljudi, trebati povećati zalihe hrane za 70 posto, te je potrebna inovativna poljoprivredna proizvodnja s obogaćivanjem, a ne s daljnjom degradacijom tla.

U Hrvatskoj je za sada prvih deset proizvođača dobilo Demetar certifikat, ali je puno biodinamičkih proizvođača koji proizvode hranu po svim principima i standardima, u Međimurju više od trideset njih, ali nisu certificirani. U Međimurju djeluju tri, a u Varaždinu jedna udruga biodinamičke poljoprivredne proizvodnje.

Predstavnici LAG-a Vallis Colapis interesirali su se o tome tko nadzire stjecanje demetar certifikata, te im je Posavec rekla da je preduvjet da već jesu ekološki proizvođači, da obave edukaciju u Centru dr. Rudolf Steiner, da će dobiti upute kako obaviti plan preobrazbe, ovisno o kulturama. Nakon toga su u obavezi da zbog slijedivosti  vode dnevnik i da koriste preparate koji se mogu nabaviti samo preko Centra, te im slijede godišnje kontrole.

Dio županija već refundira trošak preobrazbe, s drugima se tek pregovara, te je najavljen sastanak Dijane Posavec i županice Martne Furdek Hajdin, da se dogovori uloga županije u širenju biodinamičke proizvodnje i na Karlovačku županiju.

Dio izleta je bio i Pinklecov vremeplov, tradicionalno dizanje svijesti o povijesnim vezama Karlovca i Čakovca preko plemićke obitelji Zrinski, ovaj put kroz posjetu Muzeju Međimurja. Okrijepa i druženje bilo je na kraju puta, na Međimurskom sajmu poduzetništva MESAP u Nedelišću.

Tekst: Vesna Horvat

Foto: Frame Kaleb

  • 0a
  • 0b
  • 0c
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 9a
  • 9b
  • 9c
  • 9d
  • 9e
  • 9f
  • 9g
 
/